Uhereye muri Edeni kugeza mu Byahishuwe: Uko Bibiliya Izirikana Ibyishimo By’Ubukwe
4 mins read

Uhereye muri Edeni kugeza mu Byahishuwe: Uko Bibiliya Izirikana Ibyishimo By’Ubukwe

Imyaka ibihumbi bibiri irashize, mu mudugudu muto wo muri Galileya, habaye ibisa nk’ubukwe. Abashyitsi bari i Kana bakiri mu ndirimbo no mu mbyino ubwo divayi yashiraga. Mu muco aho kwakira abantu neza byasobanuraga icyubahiro, ibi byari isoni zikomeye. Umwigisha ukiri muto witwaga Yesu yabwiye abagaragu mu ibanga ngo buzuze amabarika atandatu y’amabuye amazi. Hashize akanya gato, ushinzwe kugenzura ibyo kunywa yagaragaje divayi nziza kurusha iyo yari yigeze asogongera mbere.

Ubutumwa bwiza bwa Yohana buvuga ko ibi ari byo byari ibitangaza bya mbere Yesu yakoreye mu ruhame, nk’uko tubisanga muri Yohana 2:1–11, kandi byabereye mu bukwe. Abanyagatorika bo bagira ibizwi nk’amibukiro aho mu yo kwishima bagira irivuga ngo: “Yezu agaragaza ububasha bwe mu bukwe bw’i Kana”. Uyu mwanya si inkuru ishimishije gusa, ahubwo werekana uko ubukwe bwari bufite agaciro gakomeye mu isi yo muri Bibiliya, kandi uko ibirori by’urukundo byabaye umwanya wo kwakira umugisha w’Imana.

Ubukwe muri Bibiliya
Ubukwe bwo i Kana si inkuru yihariye. Mu Byanditswe Byera byanditswe mu rurimi rwa King James, amagambo yerekeye ubukwe agaruka kenshi, akomeza akarema umugozi w’izahabu uva mu Itangiriro ukageza mu Byahishuwe. Ijambo “marriage” (ubushyingiranwe) rikagaragara hafi inshuro 45, mu gihe “wedding” (ubukwe) rigaragara inshuro nke ariko rifite ubusobanuro bukomeye mu migani n’ibitangaza. Amagambo akomoka kuri yo nka “marry” na “married” agaragara inshuro zirenga 60 zose hamwe, naho umugeni igaragara hafi inshuro 14, n’iy’umukwe inshuro hafi 20. Uhereye ku bashakanye ba mbere muri Edeni kugeza ku “bukwe bw’Umwana w’Intama” mu Byahishuwe, ayo magambo n’ibirori by’ubukwe byerekana ko umunsi w’ihuriro ry’abashakanye ari umutima w’inkuru ya Bibiliya, ugaragaza amategeko, ubuvugo, ubuhanuzi n’imigani.

Adamu na Eva bahujwe mu Itangiriro nk’umugabo n’umugore ba mbere. Isaka na Rebeka bahujwe n’urukundo rwayobowe n’isengesho. Rusi na Bowazi barashyingiranwa i Betelehemu, bituma haba umuryango wavuyemo Umwami Dawidi. Igitabo cya “Indirimbo Ihebuje” kigasa nk’indirimbo y’ubukwe bw’abami. Abahanuzi nka Hoseya na Yesaya bakoresha ishusho y’ubukwe mu gusobanura isezerano ry’Imana n’ubwoko bwayo. Igitabo cya nyuma, Ibyahishuwe, gisozwa n’ubukwe bw’Umwana w’Intama, ikirori cy’ubwiyunge bw’iteka.

Impamvu Ubukwe bwari Bufite Agaciro Gakomeye
Mu gihe cya kera cy’Abayahudi, ubukwe ntibwari isezerano ryihariye gusa, ahubwo byari ibirori rusange n’amasezerano y’imiryango yahuzaga ingo n’abantu benshi baturutse hirya no hino. Byarimo amasezerano yanditse, umuziki, ibirori n’imigisha y’abaturage, byose bigatuma ubukwe buba inkingi y’imibereho y’abantu.

Bibiliya igaragaza iyi kamere yombi. Malaki 2:14 yita ubukwe “isezerano.” Inkuru nka Rusi na Bowazi zishimira urukundo no kongera kubaka umuryango. Yesu yakoresheje ibirori by’ubukwe mu migani ye, nko mu mugani w’abakobwa b’abanyabwenge n’abadafite ubwenge (Matayo 25), kugira ngo yereke urugero rw’ubwitange, ibyishimo n’ubumwe.

Imyemerere y’Abanyarwanda n’Umuco w’Ubukwe
U Rwanda rukomeje kuba kimwe mu bihugu bya Afurika bifite imyemerere ikomeye cyane, kuko abagera kuri 90% biyandikisha nk’Abakristo. Mu muryango nyarwanda, ubukwe ntibuba bwuzuye mu gihe abashingiranywa batarahabwa umugisha mu rusengero, nubwo mbere na mbere bisaba gusezerana imbere y’amategeko ku rwego rw’umurenge. Imiryango myinshi, ubukwe buhuzwa n’umuhango wo gusaba  (guhuza imiryango), umuhango wo mu rusengero, n’ugukorerwa ku murenge ari byo gusezerana imbere y’amategeko mu Murenge. Ibi bitatu bigashyirwamo hamwe bigatanga ibirori bihuje umuco, ukwemera n’inshingano z’amategeko.

Ku bakunzi benshi, umugisha wo mu rusengero ni wo ufite uburemere bukomeye cyane, kuko usobanura ubuntu bw’Imana n’inkunga y’itorero n’abaturanyi. Ibi bihura n’isura ya Bibiliya aho ubukwe buba ari isezerano rusange n’umunsi w’ibyishimo bihuriweho.

Ubukwe bwo Muri Iki gihe Busubiramo Ibyahise
Urukundo n’ubukwe ntibyigeze bicika. Uhereye mu birori bya Yerusalemu bya kera kugeza ku bukwe bugezweho i Kigali, abantu baracyahuza imiryango n’inshuti kugira ngo bizihize urukundo n’isezerano. Umuziki wuzura ikirere, imiryango igasangira impano, abashyitsi bakarya bakanywa nk’uko byakorwaga mu gihe cya Bibiliya. Iryo sezerano ry’urukundo rishobora gukorerwa muri katederali, mu busitani cyangwa mu rusengero rwo mu cyaro, ariko ibisobanuro biguma ari bimwe: ubukwe buracyasobanura ukwiyemeza, gukomera kw’umuryango no kwizera ejo hazaza, bikerekana ko ibyishimo byanditswe muri Bibiliya bigikomeza igihe cyose.

Bibiliya itangirana n’ubukwe bwo mu busitani, igasozwa n’ubukwe bwo mu mujyi wo mu ijuru. Hagati aho, harimo inkuru z’urukundo, ibibazo by’imiryango n’ibirori by’abantu benshi bitwibutsa ko ihuriro ry’abantu babiri rifite igisobanuro kirenze kure umunsi umwe w’ibirori.

Ibirenze ubukwe, babiri baba bemeranyije kubana baba bagiye kubaka umuryango uzagira uruhare muri byinshi, bujuje isezerano ry’Imana ubwo bahawe umugisha wayo. “Nimugende mubyare mwororoke mugwire nk’umusenyi wo ku Nyanja.”

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *